Plemena su rezbarenjem bundeva istjerivala loše vrijeme kako

bi im žetva uspjela. Danas je Noć vještica prepoznatljiva po

izrezanoj bundevi sa svijećom. Slavi se kao zabavni festival

koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica,

vampira, duhova, zombija i goblina. Kuće i okućnice kite se

izrezbarenim  bundevama, paukovim mrežama, kosturima,

gledaju se horor  filmovi, sve u svrhu zastrašivanja smrti uoči

Svih svetih. Iako mnogi to,  pod utjecajem strane kulture, i u

Hrvatskoj danas smatraju bezazlenom  zabavom za široke

narodne  mase, Katolička crkva odbacuje Noć vještica i njezino

slavljenje smatra antikršćanskim i opasnim.

U Hrvatskoj svake godine slavimo 14 praznika od kojih su neki blagdani. Obilježavamo ih kao neradne dane. Dijelimo ih na vjerske (to su blagdani: kad zajednički za stolom osobito svečano blagujemo hranu), i državne (to su praznici: prazni dani, bez posla). Blagdane u Republici Hrvatskoj ponajprije povezujemo s najraširenijom vjerom, a to je ona katolička, iako valja istaknuti da je pripadnicima drugih konfesija omogućeno dostojno proslaviti svoje blagdane, no to se ne odnosi na cijelu državu. Državni su praznici vezani za važne povijesne događaje za Republiku Hrvatsku. Državni su blagdani: Sveta tri kralja, Uskrs, Uskršnji ponedjeljak, Tijelovo, Velika gospa, Dan Svih svetih, Božić i Sveti Stjepan. Državni su praznici: Nova godina, Praznik rada, Dan državnosti, Dan antifašističke borbe, Dan domovinske zahvalnosti, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

U svijetu postoji još puno dana koje su Ujedinjeni narodi i druge organizacije proglasili međunarodnim danima kada se osobito podiže svijest društva vezana za određenu temu i na neki se način obilježava njihovo značenje. Neki su od njih: Međunarodni dan borbe protiv raka, Međunarodni dan žena, Svjetski dan voda, Svjetski dan autizma, Dan planeta Zemlje, Svjetski dan bez automobila, Svjetski dan učitelja, Svjetski dan slobode itd.

Postoje i neki dani koji su pomalo kontroverzni, a jedan od njih je Noć vještica. Noć vještica obilježava se noć uoči blagdana Svih svetih, 31. listopada. Slavi se u Irskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Portoriku, Australiji i Novom Zelandu. Taj običaj potječe još od doba starih Kelta u I. tisućljeću prije Krista. Kelti su vjerovali da za punog mjeseca mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove. Zbog toga su se, prestrašeni mogućnošću susreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.

Bundeva koja je zaštitni znak Noći vještica nastala je tek puno kasnije. Plemena su rezbarenjem bundeva istjerivala loše vrijeme kako bi im žetva uspjela.

Danas je Noć vještica prepoznatljiva po izrezanoj bundevi sa svijećom. Slavi se kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija i goblina. Kuće i okućnice se ukrašavaju izrezbarenim bundevama, paukovim mrežama, kosturima, gledaju se horor filmovi, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana Svih svetih.

Iako mnogi to, pod utjecajem strane kulture, i u Hrvatskoj danas smatraju bezazlenom zabavom za široke narodne mase, Katolička crkva odbacuje Noć vještica i njezino slavljenje smatra antikršćanskim i opasnim.

Zara Forić, 6.b, mrežni fotokolaž SM