Iz Glasa Koncila naša novinarka Oka prenosi veći dio članka

o umjetnoj inteligenciji iz duhovnoga kuta – što Papa misli

o sve popularnijem  i dominantnijem AI-ju. Priredili novinari

A. Bukovac, V. Lukačin, I. Moslavac, I. Tomić

 

Iz Glasa Koncila za temu broja našega lista prenosimo ulomak članka o umjetnoj inteligenciji iz duhovnoga kuta. Dakako da bismo rado i mi vidjeli Papu, no teško možemo doći i do Ravnica gdje se održava Županijski LiDraNo u Zagrebu (recimo, naši će novinari osmaši i naša glavna urednica Gala biti u Vukovaru u vrijeme županijskih okruglih stolova), a kamoli do Rima, Vatikana i Pape; ipak predstavljamo samo jedne školske novine čiji je budžet manji od minimalnog (to je i glavni razlog zašto više nemamo tiskane novine).. Stoga ćete nam oprostiti što se služimo tuđim tekstom, no drukčije ne bismo mogli doći do tih podataka nego uporabom mreže. Odmah ćemo vas umiriti i najaviti da uskoro izlazi novi članak s izjavama naših profesora o AI-ju. Nasreću, oni nisu u Rimu nego u Ruždjakovoj 2a u Zagrebu pa smo ih mogli i intervjuirati.

Spomenuti članak pod naslovom Papa Franjo i umjetna inteligencija izvorno se nalazi ovdje, a iz njega izdvajamo sljedeći tekst:

Za 57. Svjetski dan mira, koji se slavi na Novu godinu, papa Franjo govorio je o umjetnoj inteligenciji i o tome kakve sve posljedice ona sa sobom nosi. U novije se vrijeme sve više govori o umjetnoj inteligenciji (engl. »artifical intelligence«, AI) koju Europski parlament opisuje kao sposobnost nekoga uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput planiranja, zaključivanja, učenja i kreativnosti (premda se s posljednjim zaključkom svi ne slažemo). »Neke tehnologije umjetne inteligencije prisutne su već više od 50 godina, ali napredak u računalnoj snazi, dostupnost goleme količine podataka i novi algoritmi posljednjih su godina doveli do velikih otkrića u području umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i postala je prioritet EU-a«, tvrde iz Europskoga parlamenta. Umjetna inteligencija danas može »stvarati« nova umjetnička djela, to jest »izobličiti« postojeće fotografije i videozapise te preoblikovati virtualni svijet na neograničen broj načina, no pitanje tobožnje »kreativnosti« i dalje je više nego otvoreno.

Zato nas papa Franjo podsjeća: »U opsesivnoj želji da kontroliramo sve riskiramo gubitak kontrole nad sobom. U potrazi za apsolutnom slobodom riskiramo upadanje u spiralu tehnološke diktature.«

Zbog svih prijepora koje povezujemo s razvojem i još više upotrebom umjetne inteligencija papa Franjo u svojoj poruci »Umjetna inteligencija i mir« otvoreno govori o uporabi umjetne inteligencije u pozitivne, ali i u negativne svrhe. Pozitivnu stranu umjetne inteligencije Sveti Otac vidi u pomoći u poboljšavanju životnih uvjeta ljudi, u unaprjeđenju medicinskih instrumenata, u olakšavanju obavljanja nekih teških fizičkih poslova te u nekim sličnim mogućnostima poboljšanja kvalitete života čovječanstvu. S druge strane Papa otvoreno izražava bojazan zbog upotrebe umjetne inteligencije u ratovima, u širenju dezinformacija, u destabilizaciji demokratski izabranih vlasti, pa čak i u pripremi terorističkih napada. Kada pak govori o »ludilu rata«, Sveti Otac ističe veliku zabrinutost za mogućnost da i ljudsko srce, izloženo takvu zlu, postane »umjetno«. Ako umjetna inteligencija povećava nejednakost i sukobe, ne može se smatrati pravim napretkom, zaključuje papa Franjo, kako prenosi Vatican News.

Mir koji priželjkuje Sveti Otac može proizaći iz svijeta u kojem tehnološki napredak pridonosi boljemu poretku ljudskoga društva, kao i promicanju boljega čovjeka i svijeta u kojem živi. A do takvoga se mira može doći samo odgojem – u koji je uključeno i ono što bismo suvremenim rječnikom nazvali medijskom pismenošću – pa je pozvao sve korisnike medija, a posebno mlade, da razvijaju kritičko razmišljanje, posebno kad rabe i dijele medijske sadržaje na društvenim mrežama i na internetu. Istodobno je vlade i sve koji donose zakone na globalnoj razini pozvao na donošenje smjernica i pravila za upotrebu umjetne inteligencije kako bi njezina moć bila ograničena, posebno ako »padne u pogrješne ruke«. Konačno, papa Franjo uputio je poziv da brzi razvoj umjetne inteligencije smanji već ionako velike nejednakosti i nepravde među ljudima i narodima te da pridonese prestanku ratova i sukoba i ublažavanju patnji koje pogađaju brojne obitelji.

Čovjek je čovjeku najvažniji

»Tehnologija je samo još jedan alat, a ne svrha«, rečenica je koja nam poručuje da je tehnologija bitan dio našega života, ali ni u kojem slučaju nije sve – ona je samo sredstvo koje nam olakšava život u suvremeno doba. U njoj je važno prepoznati ono što nam koristi i pomaže u svakidašnjici, ali pritom moramo pripaziti da ne postane središte našega svijeta, da ne nadraste međuljudske odnose i da tako ne postane »veća« od nas. Tehnološka čuda itekako su vrijedna, ali važno je biti svjestan njihovih dobrih i loših strana te im ne dopustiti da upravljaju nama, našim životima i odnosima jer čovjek je čovjeku ipak najvažniji. Osim u trenutačnom blagdanskom razdoblju svakoga je dana važno stvarno »osjetiti« drugoga jer ipak je najveća vrijednost biti u prisutnosti bliskih ljudi. Zato u novu godinu uđimo s idejom kako nam je suživot s drugim ljudima smisao i »svrha«, a tehnologija samo koristan »alat«.

 

Nedvojbeno je da nam tehnologija olakšava život, no često ju se optužuje i da ometa san, slabi pamćenje, otežava koncentraciju i potiče ovisnost. Velika se zabrinutost javlja i u pogledu kršenja ljudskih prava, a najčešće se to odnosi na pravo na privatnost podataka. Teško je dakle reći koja će strana prevagnuti jer postoji mnoštvo i dobrih i loših strana. Ipak, važno je imati na umu da se tehnologija nužno veže uz čovjeka. Čovjek je stvorio tehnologiju i on njome upravlja. Zato ne treba suditi tehnologiji samoj po sebi jer ona ne čini ništa dobro, kao ni ništa loše – uvijek je riječ o načinima njezine upotrebe. Zato se tehnologijom treba koristiti razborito i u korisne svrhe. Pritom se možemo osvrnuti i na odnos tehnologije i vjere. Tehnologija nam, primjerice, može znatno olakšati širenje vjere, na koje nas upućuje Markovo evanđelje: »Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju« (Mk 16, 15). Čitanje Biblije preko interneta, vjerski portali te praćenje vjerski orijentiranih profila na društvenim mrežama samo su neki od mnogobrojnih primjera.

 

Prenosi Oka Otonijić, fotokolaž: SM